Izlazak iz recesije – šta dalje?

By dr Igor Lukšić at November 19, 2010 17:10
Filed Under:

Sada je već zvanično. Crna Gora je izašla iz  recesije. Podaci iz trećeg kvartala 2010. godine pokazuju da je zaustavljena kontrakcija BDP-a. Iako ima razloga za radovanje, čeka nas još dosta posla. Osvrnuću se na trenutak na ono kroz šta je Crna Gora prošla posljednje dvije godine, a sljedeći  na  ono što nas očekuje.

Kako mi ekonomisti volimo da dugu i složenu priču prikažemo jednostavnim grafikonom, slijedi prikaz realnog BDP-a za balkanske zemlje, koji je napravljen na osnovu podataka iz posljednjeg izvještaja MMF-a (2006 = 100%).

grafikon.doc (49.00 kb)

Grafikon prikazuje dvostranu prirodu rasta: Crna Gora  je zabilježila visok rast tokom buma nakon sticanja nezavisnosti i doživjela pad ekonomije nakon eskalacije finansijske krize i na našu zemlju.

Koje sile utiču na oblikovanje ravnoteže? Sile ravnoteže uključuju konkurentnost i stabilno poslovno okruženje, uključujući i konstruktivan stav prema investitorima koji donose dobre ideje. Čini se da Crna Gora u potpunosti razumije ovo pravilo — pogledajte posljednji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma, izvještaj Svjetske banke o Lakoći poslovanja za 2011. Svjetska banka i MMF su korigovali svoje procjene rasta za 2010. godinu i približili ih našim. Crna Gora je debitovala na tržištu euroobveznica. Sa mnogih adresa je stigla ocjena da je to pozitivna vijest za cijeli region.

Ipak, Crna Gora se trenutno bori sa preprekama koje usporavaju dalji razvoj. Moto Evropske unije je da su korupcija i kriminal glavne prepreke razvoja, što protivrječi izjavama mnogih poslovnih ljudi: samo 8.4% anketiranih stručnjaka u Izvještaju o konkurentnosti, navode korupciju kao jednu od glavnih biznis barijera, dok s druge strane 18.4% njih navode nedovoljno razvijenu infrastrukturu. Oko 12% ispitanika navode da su preglomazna birokratija i nedostatak obučene radne snage glavne prepreke. U međuvremenu, kreditne rejting agencije ne propuštaju priliku da istaknu moguće opasnosti strukturalnog deficita.

Prema ocjenama iz Izvještaja svjetske banke o lakoći posovanja, imamo razloga za zadovoljstvo, аli se nаš regulаtorni sistem i dalje mora unapređivati. Pored toga, još uvijek mnogo  togа treba da se uradi po pitanju infrastrukture, energije i svega onoga što može da se podvede pod širokim pojmom „investicija“.

Investicije se realizuju uz pomoć  investitorа iz cijele Evrope, čime se umnogome proširuju ogrаničene sposobnosti u potrošnji nаše zemlje. Crna Gora, koja se danas u velikoj mjeri oslanja na uvoz električne energije, namjerava da iskoristi čistu energiju vjetra i hidro energiju. Povezujemo Crnu Goru sa evropskom saobraćajnom mrežom.  Stranim investicijama modernizujemo preduzeća za pružanje javnih usluga.

Na nama je sada da se usredsredimo na promovisanje komponenti koje će biti pokretači rasta, kada se groznica investiranja u tržišta u razvoju smanji na zapadu. Jednog dana Crna Gora više neće biti ekonomija u tranziciji i moraće sama da se izdržava. Kada se to desi, želimo da osiguramo da investitori vide našu zemlju kao mjesto u kojem mogu da iskoriste sve naučnike, inženjere i kvalifikovane ljude koji su im potrebni za njihove kompanije. Štaviše, biće u prilici da osnuju firmu za samo nedelju dana – i neće smatrati da je to nešto neobično.

Pretpostavimo da je ovo zaključak za danas i da pružimo malu podršku pozitivnim makroekonomskim podacima: ovdje, ovdje i ovdje.

Komentari

11/20/2010 10:40:50 AM #

"Povezujemo Crnu Goru sa evropskom saobraćajnom mrežom."

Da nije neka greška ili se krišom od ljudi to događa pa ćemo se iznenaditi sutra kad se pusti autoput u promet? Ne možemo ni gradove u CG da povežemo, najavljeno je da će Risan i Nikšić biti povezani novim putem (ne autoputm) za 13. Jul, pa za dan oslobođenja 18. Septembra a evo i Novembar prođe...
Da li neko ne zna da procijeni vrijem potrebno za završetak? Što se onda nalazi na mjestu gdje može da daje takve dezinformacije medijima?

Povezujemo Crnu Goru......

Kako?

12/21/2010 1:55:34 PM #

Postovani Igore,

Ja sam prost covjek koji nema pojma o ovim lijepim ekonomskim izrazima koje vi u vasem blogu spominjete, nekako sam uz internet uspio da malo rastumacim ponesto, ali su mi ostala neka pitanja koja se nadam da cete mi odgovoriti.

1 Ako cijene rastu, a osnovne plate miruju,kako se moze reci da smo u dobitku?
konkretno moja plata zadnju godinu dana nije mrdala a i sami znate koliko je su skocile cijene goriva, hrane i osnovnih potrepstina,cak i ako uzmemo da je potroskacka korpa realna kako to da je uvijek prosjecna plata mala.
2 Da li stvarno mislite da Crna Gora moze zivjeti od turizma, ja licno ne vidim kako ce porodice na selima sjevera zivjeti od turizma, s obzirom da nema nikakvih beneficija,nikakve stimulacije koja ce realnim koracima pokrenuti desavanja na sjeveru.Apropo jos uvijek nije zaustavljen odlazak ljdui sa sela i zaustavljeno doseljavanje ljudi u Podgorcu.
3 trece pitanje mi je nekako najtuznije,kako to da moja zemlja nema svoj nacionalni proizvod,osim sverca i ratova po kojima smo poznati ne vidim da se slika o mojoj zemlji mijenja u ocima prosjecnog stanovnika Evrope.
4 licno sam misljenja da je nemoguce zivjeti od turizma,pogotovu ne ovoliki narod i malo sam u nedoumici, svuda kuda sam putovao kada bi saznali koliko Crna Gora ima stanovnika iznenadili bi se kada bih im rekao koliko mi je plata, kakav je standard...kako to da se jedan tako mali sistem ne moze napraviti da bude bogat, svi su misljenja da je lakse odrzavati male sisteme i uredjivati ih u odnosu na velike, moje licno pitanje je zasto svi misle tako a ja sa diplomom fakulteta ne mogu da kupim stan (radim u drzavnoj firmi)?

Nadam se da cu dobiti neki odgovor iako sam licno skeptican i vjerujem da je ovaj blog mozda samo dio Vase promocije,  ali uvijek ostavljam mjesta vjerovanju da cu biti prijatno iznenadjen.

Sa postovanjem,
R.

realno sagledavanje situacije

12/26/2010 10:56:51 AM #

Poštovani R.

Naravno da ovo nije promocija, mislim da je ovo dobar način da ostvarim komunikaciju sa građanima Crne Gore, a i građani sa mnom. To je upravo bila i namjera pokretanja mog bloga.


Nije, svakako, bilo lako saopštiti građanima Crne Gore da će im u godinama krize plata biti manja, ali  mislim da je važno saopštavati činjenice , čak i kad one nisu prijatne. Zarade su zapravo odraz mogucnosti ekonomije, pa u slučaju da  ekonomija pada, padaju i zarade, a rast ekonomije, prati i rast zarada. Šta to zapravo znači, to znači da trošimo onoliko koliko smo zaradili. Važno je još i reći da svi naši pokazatelji ukazuju da imamo stabilne cijene - rast potrošačkih cijena od 0,8%, odnosno inflaciju. I to upravo govori o ekonomskoj stabilnosti u ovoj i narednoj godini.

Naš razvojni koncept nije zamišljen tako da se živi samo od turizma. Ekonomskom politikom Vlade definisali smo i ostale prioritetne grane - energetika, poljoprivreda, industrija. Upravo iz toga razloga, koje vi navodite, nastojimo da realizujemo projekte koji će podstaći razvoj preduzetništva na sjeveru i ono što bi narodski rečeno moglo da se kaže "podjednak razvoj i sjevera i juga". Naravno, to nije lak zadatak i još puno je aktivnosti pred nama. Ali mislimo da razvojem turizma, poljoprivrede, iskorišćavanjem ogromnog hidroenergetskog potencijala, možemo još bolje i kvalitetnije. U tom pravcu, razvijamo i Strategiju regionalnog razvoja koja će da definiše sve dalje aktivnosti. Nisam ni ja ljubitelj "velikih strategija i dokumentacije", ali su one prosto neophodne da bi znali u kom pravcu treba da se krećemo i razvijamo. Vjerujem da će i novi Investicioni razvojni fond biti dodatna podrška priči o razvoju.

Ne bih se složio da Crna Gora nema svoj "nacionalni proizvod". Pa i turizam koji pominjete je naš prepoznatljiv nacionalni proizvod, a u oblasti agro industrije stvaramo brend "Made in Montenegro" i promovišemo žig za oznaku kvaliteta "Dobro iz Crne Gore" (vode, vranac, pršut).

Crna Gora je dugo bila u izolaciji i bio je neophodan oporavak cjelokupne ekonomije. I taman kad je ekonomija krenula da se razvija i ostvaruje visoke stope rasta, desila se ekonomska kriza. No, siguran sam da i Vi vidite napredak: ima mnogo više mogućnosti da radimo, zapošljavamo se, usvajamo nove tehnologije i znanja, a na kraju mnogi investitori su došli u Crnu Goru.

Crna Gora je na dobrom putu da standardi i uslovi života budu bolji, ali treba još puno da radimo zajedno.

Igor L.

Odgovor na komentar R.

12/26/2010 12:44:32 PM #

Poštovani,

    Slažem se da sa Vama da je jedna od glavnih prepreka za ulazak u EU siva ekonomija. Interesuje me na koji način ćete istu suzbiti na npr polju računovodstva ako se zna da u našem Zakonu o računovodstvu i reviziji,kao i u njegovim najnovijim izmjenama nije bilo prostora da se izmjeni član 8,koji definiše potpisnike finansijskih iskaza.

Aktuelni Zakon o računovodstvu i reviziji,ostavlja prostora da potpisnik finansijskih iskaza može biti bilo ko,ako je odredjen internim aktom poslodavca.Da to nije dobro za kvalitet finansijskih iskaza i kreiranje pokazatelja kojima Vi baratate,odavno je jasno,ali je s druge strane očigledno veoma dobro za korupciju i privredni kriminal.

Ako uzmete u obzir da je za 2009 godinu preko 16.500 pravnih lica predalo zavrsne račune i da se pokazalo da je značajan broj pravnih lica prikazao finansijske iskaze neobjektivnim i neistinitim,postavlja se pitanje da li su pokazatelji sa kojima raspolazete validni ?

Svjetska federacija računovođa (IFAC) zahtjeva u svom Etičkom kodeksu da profesionalne računovođe,koje su potpisnici finansijskih iskaza,da prilikom predaje iskaza,predaju i kopiju svog profesionalnog računovodstvenog sertifikata i licence kao garanciju za kvalitet,objektivnost i istinitost finansijskih iskaza.

Zašto to IFAC-ov Etički kodeks zahtijeva ?

Razlog je u odgovornosti,jer ako profesionalni računovođa ne postupi po pravilima etike i to dokaze revizor,privredni kriminal,poreska inspekcija,interna kontrola i sl,onda je profesionalna organizacija koja mu je izdala sertifikat i licencu za rad,duzna da pokrene disciplinski postupak,a isti se može završiti i oduzimanjem sertifikata ili licence za rad.

Nameće se pitanje da li profesionalna organizacija u Crnoj Gori,koja ima javna ovlašćenja da edukuje računovođe i revizore (ISRCG) može da sprovede IFAC-ove principe,ako te principe Zakonom niste adekvatno podržali?

Na koji način smatrate da Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma,može tražiti odgovornost od profesionalnog računovođe,ako ga Zakon o računovodstvu i reviziji ne tretira sa aspekta odgovornosti, kao potpisnika finansijskih iskaza ?

Kao,što i u sferi zdravstva,pravosudja,vazduhoplovstva itd, postoje definisane odgovornosti za potpisnike, normalno je da i na polju računovodstva potpisnici finansijskih iskaza budu lica koja posjeduju međunarodno priznate i validne računovodstvene sertifikate.

S poštovanjem,

Ljubinka R

  

Korupcija i siva ekonomija

12/31/2010 1:20:13 PM #

Poštovana Ljubinka,

Zahvaljujem se na komentarima.

Shvatajući značaj finansijskog izvještavanja, Ministarstvo finansija je u prethodne dvije godine sprovodilo i sprovodiće u narednom periodu sveobuhvatne reforme sistema finansijskog izvještavanja u Crnoj Gori. Osnovni cilj ovih reformi je podizanje kvaliteta finansijskog izvještavanja, kao osnove za efikasno donošenje odluka i potpuno usaglašavanje sa zahtjevima Evropske unije.

Nasuprot Vašoj tvrdnji da je značajan  broj pravnih lica prikazao finansijske iskaze neobjektivnim i neistinitim, saznanja koja ima Ministarstvo finansija iz komunikacije sa korisnicima finansijskih izvještaja (banke, organi uprave, i dr.) ukazuju da se kvalitet finansijskih izvještaja konstantno unapređuje iz godine u godinu.

Dalje, Vaše tvrdnje koje se tiču nemogućnosti Uprave za sprečavanje pranja novca da obavlja svoj posao i da efikasno procesuira i poziva na odgovornost odgovorna lica, moram Vam reći da Ministarstvo finansija ne raspolaže sa informacijama o ovakvom problemu. Ne zaboravite, Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma je pod nadzorom Ministarstva finansija, tako da bi smo bili upoznati da takav problem postoji. Takođe, kao što vjerovatno znate aktivnosti Uprave su pod stalnom kontrolom raznih međunarodnih organizacija i Evropske komisije i pitanje potpisivanja finansijskih izvještaja ni u jednom izvještaju nije prepoznato kao problem.

Pitanje potpisnika finasijskih izvještaja, ne predstavlja bilo kakvu barijeru u smislu poslova istražnih ograna u slučajevima privrednog kriminala i nije jasno kako su ova dva pitanja dovedena u vezu. Lica koja su potpisnici finansijskih izvještaja pravnog lica, te izvještaje potpisuju pod materijalnom  i krivičnom odgovornošću. Takođe, pitanje kvaliteta se ne može dovesti u uzročno-posledičnu vezu za pitanjem potpisnika finansijskih izvještaja. Mislim da iskustvo koje smo imali u ovoj oblasti, u pogledu zahtjeva za potpisivanjem finansijskih izvještaja, ukazuje na tu činjenicu. Prema ranijim zakonskim rješenjima postojala je obaveza potpisivanja finansijskih izvjestaja od strane sertifikovanih racunovodja. Obavezno potpisivanje finansijskih izvjestaja od strane sertifikovanih lica je često značilo samo veliku privilegiju za uzak krug ljudi, ali ne i veći kvalitet finansijskih izvještaja. Takva situacija je rezultirala da je, u tom periodu, veliki broj izvjestaja bio samo formalno potpisivan dok je se sadržaj izvještaja ogledao često i u pogresnim navodima i brojkama koji su kopirani iz drugih izvjestaja.

U potpunosti se slažem sa Vama da profesionalne računovođe u svom radu moraju poštovati IFAC-ov Kodeks za profesionalne računovođe i Zakonom o računovodstvu i reviziji je to jasno navedeno. Aktuelno zakonsko rješenje ne ograničava profesionalne računovođe da kao prilog finansijskim izvještajima predaju i kopiju sertifikata, kao profesionalnu garanciju za kvalitet. Međutim, ukoliko je finansijske izvještaje za neko pravno lice sastavilo lice koje nije profesionalni računovođa, onda garanciju kvaliteta i tačnosti finansijskih izvještaja daje lice koje je potpisnik  finansijskih izvještaja, tako da nije jasno na koji način Ministarstvo finansija ne poštuje Kodeks etike. Kodeks etike je ipak pisan za profesionalne računovođe, a ne za Ministarstva finansija.

Institutu sertifikovanih računovođa Crne Gore, Uredbom o povjeravanju poslova organa državne uprave nadležnog za poslove računovodstva i revizije („Sl. list RCG“, broj 44/07 I „Sl. list Crne Gore“, br 33/10), su prenijeta određena javna ovlašćenja, koja se ipak ne odnose na sprovođenje IFAC-ovog Kodeksa etike za profesionalne računovođe, već na sertifikaciju i edukaciju u skladu sa navedenim kodeksom. Kodeks je napisan za pojedince – profesionalne računovođe i revizore i oni treba da ga se pridržavaju.

Imajući u vidu sve navedeno, smatram da su aktivnosti Ministarstva finansija, u oblasti finansijskog izvještavanja, dosadašenje, a i planirane, usmjerene i na eliminisanje sive ekonomije i da će u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju obima sive ekonomije u narednom periodu.


Igor L.



Odgovor za Ljubinku R.

1/15/2011 2:23:21 AM #

Poštovani,

   Iz Vaših stavova se može zaključiti da je znanje "privilegija" malog kruga lica,tj računovođa sa medjunarodno priznatim sertifikatom.Ako se pogledaju transparentno objavljeni spiskovi zaista se da zaključiti da Crna Gora ima jako malo sertifikovanih računovođa.Zašto je to tako ?

Ako je sertifikacija na nivou IFAC-ovih standarda edukacije jedino mjerilo kvaliteta,onda se postavlja pitanje zašto Crna Gora dozvoljava i blagonaklono dopušta da se na tržištu pojavljuju sertifikati koji nisu uskladjeni sa medjunarodno priznatim programima edukacije i koji se stiču na osnovu kurseva u trajanju od 3 mjeseca ?

Pri tome moram istaći,da ne podržavam monopole,a vjerujem ni Vi,ali ako je cilj ulazak u EU,onda moramo istaći da nam je državni prioritet da naše računovođe budu edukovane po medjunarodnim standardima edukacije i da im je sertifikat validan svuda u svijetu.

Takođe smatram da naša država treba da pruži punu podršku takvim edukativnim programima,koje ne mora da sprovodi samo jedan Institut. Sada je situacija da napredni tj vizionarski dio državnog aparata podržava medjunarodno priznate sertifikate,a da ostali podržavaju nevalidne sertifikate u računovodstvu.

Naš zakon o računovodstvu i reviziji pruža mogućnost da lica koja nemaju sertifikat mogu da potpisuju finansijske iskaze.

Postavlja se pitanje zašto bi smo mi knjigovođe,uopšte ulagali u našu edukaciju,i trošili naš novac,vrijeme i energiju,ako zakonom bilo ko može da potpisuje finansijske iskaze ?

Postavlja se pitanje zašto IFAC zahtjeva da se profesionalne računovođe cjeloživotno edukuju tj da prate kontinuiranu edukaciju ? Cijela EU traži od svojih profesionalnih računovodstvenih udruženja da uvedu kontinuiranu edukaciju tj permanentno edukovanje.

Naš zakon na žalost destimulativno djeluje na nas knjigovođe,jer se naše znanje očigledno ne cijeni,odnosno ovakvim zakonskim odredbama znanje se ignoriše tj smatra nebitnim.

A po Sokratu je najgore ignorisati znanje !

Iz Vašeg prethodnog odgovora se da zaključiti da Vi,na žalost, još uvijek niste svjesni uzročno-posledične veze po pitanju kvaliteta  i potpisnika finansijskih izvještaja.Vi smatrate da je dovoljno da u zakonu stoji da potpisnici imaju materijalnu i krivičnu odgovornost ?

Takva konstatacija je dokaz površnog odnosa prema problematici kvaliteta finansijskog izvještavanja,jer opet finansijske iskaze može da potpiše bilo koje lice. Ti iskazi mogu da budu matematički tačni,ali to ne znači da su istovremeno usklađeni sa MRS/MSFI,niti da prikazuju objektivno stanje poslovanja pravnog lica.

Po pitanju privrednog kriminala,profesionalni računovođa neće dozvoliti sebi da napravi finansijski iskaz koji neobjektivno predstavlja poslovanje preduzeća iz dva razloga:

1) Prvi razlog nije materijalna i krivična odgovornost, nego trajni gubitak profesionalne licence
2) Tek nakon toga dolazi na red materijalna i krivična odgovornost

Koliko imate slučajeva u našoj praksi,da je potpisnik finansijskih iskaza (npr direktor),nakon izlaska iz zatvora,nastavio da se bavi istim poslom ?
Da je član 8 zakona definisao potpisnike kao lica sa profesionalnom licencom,takva lica bi trajno izgubila licencu za rad u računovodstvenim poslovima.

Kada je u pitanju Uprava za sprečavanje pranja novca da li zaista mislite da knjigovođe imaju profesionalnu hrabrost da prijave indikatore za pranje novca ?

Vjerujte mi,da mnoge knjigovođe i računovodstveni radnici,zbog svoje egzistencije ne smiju da prijave takve indikatore.

Medjutim, računovodstvenim profesionalcima je etički kodeks i pomisao na trajni gubitak licence,dobijene od strane matičnog profesionalnog udruženja na prvom mjestu,čak i ispred kaznenih odredbi zakona. Takva lica,medju kojima sam i ja, ne dozvoljavaju sebi gubitak integriteta.

S poštovanjem,

Ljubinka R

  

Korupcija i siva ekonomija

1/24/2011 7:20:55 PM #

Uvaženi premijeru Igore, želio sam da vam uputim moje mišljenje o aktuelnim ekonomskim pitanjima, bez želje da predlažem nemoguća rjšenja ili da očekujem nešto što u svijetu već nije primijenjeno.

Kao misleći čovjek poruku koju pišem smatram svojom građanskom dužnošću i vodim se jedino savješću i dobrim namjerama

Smatram da bi za Crnu Goru u ovom trenutku bilo korisno da razvije neke poslove koji bi mogli da donose značajne prihode i u dužem vremenskom periodu.

Po mojoj procjeni, poslovi koji bi mogli da postanu od strateškog značaja, a još uvijek se ne doživljavaju kao takvi, jesu maslinarstvo i prerada aluminijuma i čelika (preciznije, njihova upotreba u vojnoj i automobilskoj industriji, u kojima bi crnogorska privreda za sada mogla da se uključi kao kooperant vodećih internacionalinih proizvođača.- Ne moram da vas podsjećam da bi koristi od ovih poslova mogle da daju rezultate na raznim nivoima ekonomske i međudržavne saradnje i da se realizuju na više načina-).

Što se tiče maslinarstva, razvoj bi mogao da se kreće u ovom pravcu; bilo bi dobro da ovu oblast Vlada razvija po uzoru na reziltate koji su već ostvareni u industriji prerade mesa i proizvodnje mliječnih proizvoda.
Mišljenja sam da bi osim podsticanja privatnih proizvođača, značajan korak mogao da bude i uključivanje podgoričkih Plantaža (povećanjem obradivih površina) u ovu djelatnost. Naravno, njihova proizvodnja trebalo bi da se otvari na industrijskom nivou, očekujući rezultate kakve su postigli u prozvodnji vina i bresaka.
Cilj ostvarenja ovakvog razvoja maslinarstva bio bi da se u najvećem ukine potreba za uvozom, kao i da Crna Gora postane postane izvoznik ovog proizvoda barem za prostor bivše Jugoslavije  

Još jedan moj san koji je vjerovatno dalji od prethodno pomenutih poslova jeste i mogući razvoj uvoza i obrade zlata u Crnoj Gori i njegove prodaje po povlašćenim cijenama, po uzoru na Dubai ili neke druge bliskoistočne destinacije, i sve to, naravno, pod pokroviteljstvom Države.
Cilj ovog posla bio bi da u srcu Evrope Crna Gora ponudi ovaj uvijek cijenjen i kvalitetan proizvod, po cijenama koje bi konkurisale onima u Turskoj ili drugim poznatim trgovačkim centrima. Jedan centar ove djelatnosti mogao bi da bude na primorju a jedan u Podgorici.  

Zaključio bih da bi razvoj ovih djelatnosti (kao i mnogih drugih koje smo pomalo svi zaboravili) mogao efikasno da se integriše u postojeći pozitivan trend razvoja infrastrukture i obnove pomorstva.
Osim vidljivih finanskih benefita, ono što bi bilo značajno za Crnu Goru jeste mogućnost da Evropi, Svijetu i svim ljudima koji dolaze kod nas bilo kao turisti, investitori ili članovi inostranih vlada, ispričamo jednu novu i uspješnu priču, da postavimo nov početak za kojim, - složićete se- svi osjećamo potrebu.


Ivan Kovačević.

izlazak iz recesije

1/29/2011 11:45:06 AM #

Postovani predsjednice Vlade,

I ako imam skromno znanje iz ekonomije koje je dio mog interesovanja i opste kulture ipak ekonomiju smatram jednostavnom ukoliko se ista ne komplikuje procentima.
Naravno da pripadam onima koji smatraju da je put ka EU opravdan, ali jedno mi nije jasno.
Ako u Crnoj Gori postoji nezaposlenost, niske plate, kako usvajati standarde EU a da u institucijama evo na primjer bankama postoje kamatne vece nego u Evropi i nepovoljne naravno.
Prost primjer, ja sam ljekar, moja plata ce kao specijalisti biti oko 750 eura pa se pitam ako region izlazi iz recesije koji je to povoljni krediti i program za podizanje kredita za stan. Sve kalkulacije i sva racunica se svodi da vise od pola plate bih morao dati na stambeni krediti na 20 godina.Pritom moram imati ziranta, hipoteku . Ipak nije bas tako u Evropi.Da li to govori o nesigurnosti stranog bankarstva na nasim prostorima kad su mu potrebne tolike garancije ?!  A sa ostarkom moram da zivim, pratim savremena dostignuca. U par navrata sam imao usavrsavanja u inostranstvu i vidio da ljekar mojih godina i mog statusa ima mnogo vecu platu pa samim tim isti moze da razmislja o buducnosti u svojoj drzavi.

U 21 vijeku covjek mora da razmislja o egzistencijalnim pitanjima a ne nikako da se bavi politikom, bar ne ja, jer to oduzima jedan dobar dio vremena. Ali isto tako svaki pojedinac kao clan drustva mora imati jasnu sliku svoje buducnosti i perspektive.

Naravno informacije u procentima govore o izlasku iz recesije ali realnost je sasvim drugacija i nikako ne mogu svoje buduce planove svesti u procente, iscekivanja i tavorenje.

Kvadratni metar stana ako ima veze sa recesijom treblo bi da mu pada cijena a ne nikako da raste, jer kompanije onda imaju ogoroman dio nekretnina koje nijesu prodate. Bar mi se cini da je tako bilo u svim recesijama do sad, meni poznatim.
Banke u CG imaju najnepovoljnije kamatne stope, najnepovoljnije stambene kredite. U Evropi i nije bas tako.

Mozda moj tekst sustinski ovako na prvi pogled odskace od Vaseg teksta ali i ima veze sa tekstom jer MMF, izvjestaje ,bankarsku politiku ostavljam onima koji se stim stvarima bave.Izvjestaji evropskih institucija  pokazuju pozitivan trend al realnost nije u procentima. Cekati 10 godina il vise da bi stigao standard mog kolege iz Evrope je malo neukusno ako se osvrnem koliko sam truda ulozio u svoje obrazovanje.

S psotovanjem,

Dr med. Vuk NIKOIVC

Komentar EU

2/1/2011 7:17:37 PM #

Postovani Igore,
prije svega da se zahvalim na odgovru za prethodni post i naravno u duhu dobrog razgovora nastavim dalje. Sada me interesuje par pitanja koja su samo djelimicno vezana za temu ekonomije, i kao i u svom prethodnom postu nastavicu da pitam po stavkama:
1. kako dozivljavate sebe kao naslijednika gospodina Đukanoivća, da li smatrate da ste već kreirali imidž pojedinca ili smatrate da ste još uvijek u njegovoj sijenci? Lično smatram da imate sopstveni imidž ali ipak ostaje ogroman aparat koji ste naslijedili od prethodnika tako da sujmam da će biti radikalnih promjena u vladi.
2. Pitanje razvoja Crne Gore me najviše dodiruje, kao i učlanjenje u Evropsku uniju, ali mi se čini da se ovom pitanju prilazi samo sa nekog mondenskog stanovištva - sada je moderno da smo dio Evrope. Slažem se sa mišljenjem da će pristupanje Evropskoj uniji donijeti dosta pozitivnoga ali me istovremeno muči pitanje gdje smo mi tu, gdje je razvoj Crne Gore u svemu tome ili prosto narodski rečeno ŠTA JA IMAM OD TOGA? Šta će meni Evropska unija donijeti, nova pravila, nove propise....za to mi ne terbaju, propise mogu i sam da prilagođavam, da me niko ne tjera. Poboljšanje kvaliteta života - pa zar će nečiji propisi da mi povećaju kvalitet života, ako jeste tako recite mi molim Vas nešto više o tome, jer nama prje svega trebaju kapitalne investicije koje će ulagati u Crnu Goru uz obavezu da dio toga kapitala ostave u Crnog Gori ( imam saznanje da ste upoznati sa količinom nova koju jedna strana kompanija proslijedi van Crne Gore)
3 Kako vidite podršku Vlade ljudima koji pokušavaju da stvore nešto kod nas, jer vjerujem da ste i sami svjestni koliko toga mora da se uradi da bi smo bili ravnopravni sa ostalim članicama Evropske unije...ogroman aparat da se izgradi..ogromna sredstva da se ulože?
Sa poštovanjem,
R
p.s. kako uspjeti u eri nepotizma i ogromnog broja rođačkih pozicija kojima je samo jedna zasluga jaka - imaju rođaka na pravo mjesto

jos jedno pitanje :)

2/3/2011 7:13:24 PM #

pitanje u vezi ulaska u NATO:

jedan vas kolega (stranacki i politicki) je rekao da ce ulazak u NATO povecati proces demokratizacije u Crnoj Gori, kakvo je Vase misljenje o tome?
Meni licno to lici kao da smo mi retardirani i kao da ne mozemo sami da odlucujemo o svojoj sudbini nego mora neko sa strane da dodje i da nam kaze kako da se ponasamo, budemo slobodni. Zasto neko u crnogorskom drustvu kada razmislja o novotarijama koje dolaze sa zapada ne postavi prije svega jedno kljucno pitanje:
kako to meni odgovara, i kako ce to izgledati kod nas?

ima dosta primjera u crnogorskom drustvu gdje su neke promjene napravljene prije nego se iko zapitao da li nam odgovaraju,i sta bi u stvari bilo najbolje za nas?

p.s.

2/5/2011 1:22:30 PM #

Poštovani predsjednice Vlade,

Naravno da ne očekujem Vaš odgovor odmah, sobzirom na Vaše državničke obaveze ali se nadam da će ovaj kao i moj predhodni tekst biti pročitan. Ne pišem iz dosade i ne stavljam nickname već svoje ime i prezime jer sebe smatram ravnopravnim, odgovornim članom crnogorskog društva.
Nijesam sklon pisanju hvalospjeva, i tekstova koji će biti bez efekta i ne nikako onih koji nemaju svoju jasnu poruku . Čitajući sve Vaše tekstove , sa skromnim opštim znanjem o ekonomiji i finansijama priznacu da su dosta logični i da određeni parametri pokazuju nekakav napredak.
Pošto živimo u 21 vijeku, vremenu demokratije i slobode javne riječi svaki tekst, objašnjenje bi trebao biti razumljiv prosječnom građaninu a isti taj prosječni građanin bi trebao da osjeti da se nesto dešava, naravno na bolje .Svako pisanje u procentima vjerovatno znači onim ljudima koji se tim bave a građanin to osjeća na svom mjesečnom prilivu novčanih sredstava u vidu novca. Znači, budzet građanina je pokazatelj zdrave finansijske politike kao i poreske politike.
Svi mi, koji ne odlučujemo smo skloni da dijelimo savjete, ali morate shvatiti da u Crnoj Gori postoje i oni koji zaista žele da žive u Crnoj Gori i kojima to nije rezervna država, usputna stanica.
Skorašnji podatak koji ne mora biti relevantan a koji govori da dvije trećine stanovnistva u Crnoj Gori živi ispod prosjeka je alarmantan. Pritom ako je opet ponavljam relevantan podatak da je svaki građanin na ime duga CG zadužen više od 3000 eura a na ime kredita svaki treći oko 8000 eura onda je na državu od 650 000 stanovnika to mnogo. Prosječna plata pa i nije zabilježila neki veliki rast jer se računaju prosjeci svih primanja u državi pa i primanja onih koji imaju mnogo veće plate kao na primjer poslanici, članovi raznih odbora itd.
Kad već spomenuh poslanike, koji naravno ne pripadaju proizvodnoj djelatnosti već njihove plate su plate koje se isplaćuju iz budzeta a budzet zavis od poreskih obaveznika, onda bi se trebali složiti da su njihove plate visoke pa čak i dnevnice u toku zasjedanja skupštine a da ne govorim o odborima koji se isto plaćaju.
Ma koliko moje znanje bilo možda polovično ali mi se čini da EU ne diktira platu poslanika, ministra i ostalih administrativnih radnika!? Svaka država shodno svojim mugućnostima kreira svoju budzetsku politiku na nivou tekuće budzetske godine.
Ono što se nije još uvijek promijenilo je visina primanja i nadoknada za predstavnike naroda u parlamentu,narodni poslanici . Sve mi se čini da su  poslanici  kad treba postići konsenzus oko visine primanja i visine dnevnica svi su jednoglasni, nema razlike između pozicije i opozicije. Niko se nije odrekao, pobunio ili pak insistirao da se odrekne svoje nadiknade iz skupstinskih odbora ili UO u ranim firmama.
Priznaćete da smanjenjem plata poslanicima, ukidanjima istim nadoknada dodatnih, kao i ukidanja nadoknada za prisustvo u raznim odborima onima koji već rade a primaju platu bi budzet bio puniji pa nek bude i 10% mislim da je to zavidna suma novaca.
Ja pripadam onim ljudima koji smatraju da prema svojoj državi treba biti odgovoran, i ukoliko je ne doživljavam kao imovinu veća kao domovinu onda treba nešto i kao pojedinac da uradim, ili pak svojim primjerom pokažem da državu ne doživljavam kao prćiju.
O poreskoj politici nebih ni govorio jer je mnogo više onih koji ne plaćaju godišnji porez državi.Ako se okrenemo na najbliže države a koje pripadaju EU kojoj i mi težimo ,poreska politika je jednostavno regulisana a da se ogradim isključivo mislim na poresku politiku tj.građane kao poreske obaveznike kao i pojednice koji imaju godišnji profit i koji je shodno visini istog država i oporezovala.
Svi oni koji rentiraju stanove ( višak stambenog prostora) naravno na to imaju pravo ali prije svega su prijavljeni i plaćaju porez državi ! Kao i svi oni koji ostvare ekstra profit isti su oporezovani. Sva ta sredstva se slivaju u državni budzet a valjda o visine priliva sredstava zavisiće sveukupna finansijska i socijalna politika u jednoj državi.
Kod nas to nije slučaj, npr. U Podgorici rentiranje garsonjere kosta 250 eura pa i više, a postavlja se pitanje da li taj neko ko je rentira je to prijavio kao djelatnost i da li plaća porez državi ? Po svim pokazateljima EU poreska politika je i više nego u očajnom stanju.
Samo kad bi se regulisala dva parametra :
1.  Poreska politika
2.  Iznos mjesečnih nadoknada u administraciji i limitiranje istih
po meni to bi bio i više nego dovoljan priliv sredstava za jednu malu državu Crnu Goru.
Onda bi i kreditna politika bila povoljnija i onda bih i mogao računati na 20 godišnji kredit jer to smatram normalnim al da je visina rate kao i kamate povoljna a ne nikako kao sada. Em što podignete kredit na dvadeset godina koji je nepovoljan na istu tu nekretninu koja nije moja plaćam porez državi a kamate su disproporcionalne i mnogo veće nego u EU ?! U svemu ovom ima nelogičnosti i strašno je teško iskalkulisati budući život pa slobodan sam reći nemoguće je !
I još jedan vrlo bitan parametar koji ima dvostruku korist je povećanje akciza na cigarete i alkohol. Paklica cigareta u EU košta od 2.50 do 5 eura. Mislim da tako treba da bude i kod nas. Korist bi bila punjenje budzeta a sdruge strane i smanjenje broja pušača sto bi imalo efekta na implementaciju aktuelnog zakona o zabrani pušenja.
To bi bilo ukratko iz ugla prosječnog građanina a sve deficite, suficite , kao i ekonomsku politiku ostavljam onima koji se stim i bave .

  Spostovanje,                                                                                                   Dr med. Vuk NIKOVIĆ

Komentar EU

Dodaj komentar




biuquote
Loading



O ovom blogu

Napomene o ovom blogu

Tag cloud

Lista stranica